LEPOGLAVA, OČURA - Proteklih su dana aktivisti udruge "Lijepa naša", Emil Flajšman, Ivan Čretni i Hrvoje Kovač potpomognuti radnicima "Holcima" Marijanom Novakom, Franjom Bistrovićem, Mijom Šaškom i Josipom Očuršćakom, koje su koordinirali Josip Delimar i Valentina Hršak, radili su na preseljenju zaštićenih biljnih vrsti s eksploatacijskog polja u kamenolomu Očura, koje će Holcim uskoro početi eksploatirati.

Eksploatacijsko polje je brdovit obronak s grebenom i vršnom kotom s formacijama stijena na 523 m.n.v. Navedeni obronak s grebenom predstavlja zapadni završetak masiva Ivanščice koji završava u klancu potoka Očura. Nasuprotni obronci koji se izdižu iznad lijeve obale potoka Očura istočni su završetak masiva Strahinščice i također su velikim dijelom pretvoreni u kamenolom u vlasništvu druge tvrtke.

Na već iskrčenom dijelu terena ispod samog vrha obronka uočeno je među izmiješanom zemljom i kamenjem dosta iskopanih primjeraka bodljikave veprine, što znači da je dio njene populacije već uništen tijekom skidanja pokrova vegetacije i tla u sklopu priprema za eksploataciju dolomita tako da smo se i uključili u samu akciju kako bismo ispravili dosad učinjenu štetu. Preseljene biljke smo i markirali crvenom trakom kako bi mogli pratiti njihovu adaptaciju i daljnji razvoj. – objasnila je ulogu Holcima Valentina Hršak.

Navedeni obronak u cijelosti je predviđen za eksploataciju dolomita, te će u potpunosti nestati kao dio krajobraza, kao šumsko stanište i greben s istaknutim vrhom na kojem su atraktivne formacije stijena. Čitava padina obraštena je u brdsku bukovu šumu s većim brojem visokih stabala bukve, a nalazi udruge „Lijepa naša“ potvrdili su da je riječ o vrijednom staništu na kojem su u većem broju nađene tri ugrožene vrste, bodljikava veprina (Ruscus aculeatus), mekolisna veprina (Ruscus hypoglossum), i lovorolisni likovac (Daphne laureola). Uklanjanje vegetacije i tla do gole stijene napreduje iz smjera EP „Očura“ prema vršnoj koti brda.

Biljke su preseljene na rubno brdovito područje iznad kamenoloma koje se neće eksploatirati, tako da one ipak ostanu u svome prirodnom okruženju. Sama akcija nadovezuje se na naš program inventarizacije i kartiranja zaštićenih vrsta u Varaždinskoj županiji. Pronalaženje triju ugroženih vrsta na staništu koje će biti uništeno eksploatacijom kamena potvrđuje važnost poznavanja zastupljenosti ugroženih prirodnih vrijednosti u svim dijelovima prirode. Ove smo biljne vrste našli na vrijeme, pa je zajedno s tvrtkom Holcim bilo moguće organizirati njihovo preseljenje. No, možemo zamisliti koliko vrsta i staništa čovjek svakodnevno izbriše s brojnih lokaliteta prije nego itko uspije utvrditi da su tamo postojale. Prirodno nasljeđe koje je izgubljeno bez da je otkriveno, kao da nikad nije ni postojalo. Civiliziran čovjek ne smije biti bezosjećajan egzekutor prirode, već njen zaštitnik. O opstanku raznolikosti života na planetu ovisi i naš opstanak. - kazao je biolog Flajšman koji je izradio plan preseljenja biljaka.

Budućnost ovog žrtvovanog dijela brdskog krajolika potrebno je planirati uvažavajući vrijednost i osjetljivost šireg okolnog prostora i njegov kapacitet prihvaćanja antropogenih pritisaka koji ne rezultiraju nepovratnim gubitkom ekološke funkcionalnosti i prirodnih vrijednosti prostora.

Sama akcija preseljenja ovih biljaka dokazala je kako privatni i civilni sektor mogu zajednički razvijati proaktivne ekološke akcije gledajući iz sfere društveno odgovornog poslovanja jedne korporacije i društveno odgovornog ponašanja jedne udruge, a samim time i građana. Naravno, ovime priča ne završava već se otvara prostor za dijalog u kojem je od preseljenja biljaka znatno važnije iskomunicirati i riješiti probleme koje kamenolomi nose sa sobom, a koje najviše proživaljavaju građani Očure. To su ona vječna pitanja na koja bivši vlasnik nije mario poput pitanja kako zaustaviti degradaciju prostora, utjecati na kvalitetu zraka, promet i prašinu sa kojom se nose stanovnici Očure. Ova akcija je prvi korak ka rješavanju goručih pitanja i problema. – zaključio je razgovor Hrvoje Kovač.